Konavle
Položaj, klima, povijest
Konavle – područje na krajnjem jugu Hrvatske, jugoistočni je dio današnje dubrovačke rivijere, kupnjom kojeg je Dubrovačka Republika u 15. stoljeću zaokružila svoj teritorij.
Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande. Sa sjevera obrubljene konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istok se protežu do samog ulaska u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, a na zapad se spuštaju do pitomih uvala Cavtata i Oboda.
Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode... sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim.
Položaj i klima
Konavle, najjužnija hrvatska regija, zauzimaju površinu od 209 km2 u kojima u 33 manja i veća naselja danas živi 9.500 stanovnika. Iako relativno malen prostor, u Konavlima se jasno razaznaju tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji dio polje, te brdski dio. Sjevernim brdskim dijelom koji graniči s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom dominiraju masivi Snježnice (1.234 m) i Bjelotine. Središnji dio Konavala je plodno Konavosko polje, koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Obalnim pojasom Konavala u centralnom dijelu dominira okomita strma obala konavoskih stijena, na koju se prema jugu nadovezuju poluotok Molunat sa svojim uvalama i poluotok Prevlaka na samom ulazu u Bokokotorski zaljev, a na zapadu Župski zaljev s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.
Gotovo trećina površine Konavala pokrivena je šumama: u obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, borova i čempresa, dok u sjevernom brdskom dijelu pored čempresa i makije susrećemo i hrastove i grabove šume.
Generalna odrednica klime u Konavlima je mediteranska: blage zime, jeseni tople i kišnije od proljeća, ljeta suha i vruća, a glavni vjetrovi jugo, bura i maestral.
Kroz povijest
Naziv Konavle izvodi se iz latinske riječi "canale", "canalis", u lokalnom govoru "konali", "kanali", što se povezuje s vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat.
Dostupni povijesni tragovi govore o životu na ovim prostorima još od paleolitskih i neolitskih vremena (četiri tisućljeća prije naše ere). Konkretniji hod povijesti u Konavlima možemo pratiti od petog i četvrtog stoljeća prije naše ere, kada su ove prostore nastanjivala ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, da bi u drugom stoljeću prije naše ere Ilire pokorili Rimljani. Početkom sedmog stoljeća u Europu i na ove prostore dolaze avarska i slavenska plemena koja su 614. godine osvojila Epidaurus kao i čitave Konavle, rastjeravši pri tom tadašnje stanovnike Ilire i Rimljane.
Konavle dolaze pod vlast Dubrovačke Republike u 14. stoljeću, kada su ih Dubrovčani otkupili od tadašnjih vlasnika, bosanskih velikaša i to 1419 godine istočni dio Konavala od Sandalja Hranića i 1426. godine zapadni dio od Radoslava Pavlovića, plativši za oba dijela istu sumu od 36.000 perpera. Konavle su Dubrovačkoj Republici bile od iznimne važnosti kako zbog poljoprivrede, stočarstva i pomorstva, tako i zbog strateškog značenja. Stoga su Dubrovčani čitavo vrijeme svoje vladavine, kao i na drugim svojim posjedima, vješto i učinkovito držali vlast, na čelu koje je u Konavlima bio knez, koji je stolovao u svom dvoru u Pridvorju.
Padom Dubrovačke Republike 1807. godine, Konavle kratko prelaze pod francusku upravu, a zatim dolaze pod vlast Austro-Ugarske Monarhije pod kojom ostaju sve do njena raspada 1918. godine i do osnivanja Kraljevine Jugoslavije. Nakon II svjetskog rata Konavle su unutar granica SR Hrvatske, sastavni dio Socijalističke Jugoslavije, a danas, nakon proživljene agresije u Domovinskom ratu (1991.-1995.), uživaju plodove samostalnosti Republike Hrvatske.
